Jeste li svjesni da i u današnjem modernom svijetu, u kojem je tehnologija i razvitak bitna značajka većine zemalja, plemena još uvijek postoje? Čime se bave i kako izgleda njihova svakodnevnica? Znaju li oni što je to iPhone ili možda iPad?
Oni ne znaju što je tehnologija, niti se njome koriste. Većina ih živi nomadskim načinom života, a svako pleme specifično je po vlastitoj stoljetnoj kulturi koja je ukorijenjena na temeljima drevnih civilizacija. Najviše ih živi na području Afrike (oko 7000 plemena), a svako od njih razlikuje se po svojim specifičnim ritualima, običajima i kulturi. Nama neobičan , mogla bih reći pomalo bizaran način života njima je svakodnevnica. Pogledajte neka od najzanimljivijih i najbizarnijih afričkih plemena i njihove običaje:
1. Mursi
Naseljavaju područje Etiopije, u blizini Sudanske granice. Žene iz njihova plemena poznate su po umetanju drvenih tanjura u usta. Je li vama ikad palo na pamet učiniti nešto tako bizarno? Pitate se kako to čine i zašto to čine?
Zašto žene nose tanjure u ustima?
Djevojkama u dobi od 15 godina majke rasjeku usnu te izbiju dva prednja zuba na donjoj vilici kako bi mogle umetnuti mali tanjur, najčešće glineni ili drveni. Počinje se s manjim tanjurima, promjera do 2, 5 cm, a veličina se mijenja nakon određenog vremena ako su voljne trpjeti neugodnu bol koja je prisutna prilikom širenja usana. Zamislite samo da vi nosite tako nešto u ustima. Složili biste se da ne bi bio nimalo ugodan osjećaj.
Postoji nekoliko krivih teorija o ovoj neobičnom običaju. Neki tvrde da je veličina tanjura bila simbol statusa u klanu. Također, žene koje su u ustima imale veći tanjur dobile bi veći miraz od onih koje su imale maleni tanjur u ustima. Drugi pak tvrde da su svojim neobičnim izgledom htjeli otjerati lovce na robove. Međutim, ni prva ni druga teorija nisu istinite. Tanjur, kao sastavni dio njihovog tijela javlja se još u prapovijesti. Isto kao što su muškarci plemena Mursi uvijek goli, tako i žene imaju svoj ”simbol”. Ovaj je običaj vezan za odrastanje i trenutak kada djevojčica postaje žena. Iako je nama to u potpunosti neshvatljivo, oni sebe takvima doživljavaju lijepima i jedinstvenima, a nas bijelce ružnima i ”oguljenima”.
2. Zulu
Ratničko su pleme i dolaze iz porodice Bantu crnaca, a naseljavaju provinciju Natal u Južnoafričkoj Republici. Najveća su afrička plemenska zajednica te vjeruju u boga po imenu Nkulunkulu. Većina njihovih pripadnika koristi se vradžbinama kako bi uspjeli komunicirati s duhovima svojih predaka. Karakterizira ih niz neobičnih običaja po kojima se razlikuju od većine današnjih zapadnih kultura.
”Uši uma mogu čuti”
Ukoliko mladić želi oženiti djevojku, mora tražiti dopuštenje njenog oca kojemu, ukoliko on pristane na udaju, mora platiti tzv. lebolu. Mladić mora ocu dati određeni broj stoke u zamjenu za kćer. Njihovo se bogatstvo određuje prema broju koza, goveda i ovaca koje posjeduju. Nakon što se djevojka uda, u kosi mora nositi perlice određene boje kako bi se znalo da je udana.
I ovo pleme ima neobični običaj umetanja predmeta, ali ne u usta , već u uši. I djevojčice i dječaci imaju probušene uši u koje se s vremenom stavljaju sve veće naušnice u skladu s njihovom tradicijom koja kaže da tako i ”uši uma mogu čuti”.
3. Masai
Masai su izvorno pravi polu-nomadski narod danas nastanjeni na području Kenije i Tanzanije. Prvenstveno su poznati kao pastiri, ali povremeno se bave i lovom i sakupljanjem plodova. Sebe doživljavaju kao ”odabrani narod” kojemu je bog Engai povjerio goveda zbog čega se njihov život i vrti oko stoke koja im osigurava sve što im je potrebno za život: mlijeko, sir, meso i krv.
Zanimljivo je da Masai ne stvaraju nikakav otpad pa tako koriste i goveđi izmet kao gorivo za oganj i građevni materijal. Od goveđih rogova izrađuju kutije za duhan i posude, kožu koriste kao podlogu za spavanje.
Masajske žene
Masajske žene koje su zrele za udaju podvrgnute se tzv. obrezivanju koje karakterizira brijanje glave, nanošenje bijelih šara na lice te stavljanje specifičnog ornamenta na glavu koji je napravljen od šarenih niski koje im padaju preko čela. Niske ili ogrlice, koje im ukrašavju tijelo obično su živih boja, točno su određeni za svaku starosnu skupinu te označavju položaj muškarca i žene u plemenu.
4. Bušmani ili Sani
Bušmani su maleni narod koji se nastanio u polupustinjskim područjima Kalaharija u Bocvani, Namibiji, Angoli te Južnoj Africi. Pripadaju najstarijem sloju stanovništva Afrike. Žive u prirodi i od prirode, a njihova prilagodba vrućem i beskišnom području gotovo je zapanjujuća.
Bušmani ne posjeduju znojne žlijezde, ne mogu pljunuti, a ženski spolni organi zaštićeni su iznimno velikim usnama. Bušmani su niskog rasta, svjetlosmeđe kože te zrnaste kovrčave kose. Bave se lovom, skupljanjem divljih biljaka što je ženski posao.
Kako pale vatru?
Specifični su po svojoj metodi paljenja vatre sa dva štapića. Potreban im je jedan tvrđi te jedan mekši štapić. Tvrđi se štapić drži među dlanovima i brzo se okreće u rupi koja je udubljena u mekšrem komadu štapića kojeg pridržavaju stopalima. Kao potpala koristi im suho lišće ili trava.
Jezik Bušmana specifičan je i neobičan je zbog svojih “klik”-glasova koji zvuče poput pucketanja jezikom (coktavi jezik).
5. Hutu (Bahutu, Wahutu)
Pleme Hutu naseljava područje Ruande i Burundije te poput plemena Zulu pripadaju porodici Bantu crnaca. Hutui su zemljodjelci, uzgajivači prosa, sirka i uvezenih kultura kao šti su kukuruz, grah i dr. Njihove kuće podsjećaju na košnice, a napravljene su od drveta, trske i trave. Kao oblik zabave najznačajniji su ples, glazba i bubanj. Postoje različite vrste pjesama koje su specifične za muškarce i žene. Postoje pastoralne, lovačke pjesme te uspavanke za malu djecu.
Plesom protiv dosade
Karakteristični plesovi su: umuyebe (plešu ga muškarci), ihunja i imisabi (plešu ih žene), amayaya (plešu ih i muškarci i žene), umutsibo (ženski erotični ples) te urwedengwe (ženski ples s pokretima u ramenima).
6. Dogoni
Naseljavaju područje oko države Mali te južno područje oko rijeke Niger. Poznati su po svojoj mitologiji te začuđujuće naprednom znanju o astronomiji. Svoja su naselja napravili na pješčenjačkoj litici na visini od 300 metara na visoravni Bandiagara. Kuće grade od blata, kamena i slame. Poznati su po izradi drvenih ili glinenih maski koje nose prilikom raznih proslavi. Tradicija nalaže da majstori koji su zaslužni za izradu maske, nikada je ne smiju nositi.
Toguna
Toguna je zgrada namjenjena samo muškarcima te seoskom starješini. Kada dođe vrijeme nepodnošljivih i teših vrućina za rad, muškarci se okupljaju u toguni u kojoj donose odluke o daljnjem radu. Toguna je toliko niska da nitko od njih ne može stajati uspravno. No, zašto je to tako? Ova je nastamba tako izgrađena s ciljem, a taj je cilj ograničavanje nasilja do kojeg bi došlo ukoliko bi rasprava krenula u krivom smjeru.
U selu postoji lokalni mudrac ili vrač koji živi sam, izoliran od ostalih stanovnika sela kojima je strogo zabranjeno dotaknuti ga.
Zapanjujuće znanje astronomije
Oko njihovog poznavanja astronomije razvije su se brojne teorije jer nitko ne može shvatiti došli do takvih spoznaja o zvijezdi koja nije vidljiva golim okom bez pomoći modernog teleskopa. Dogoni su poznavali zvijezdani sustav Sirius kojeg svijet nije otkrio do polovice 18. stoljeća. Zvijezdu Sirius nazivaju ”Po Tolo” čime opisuje veličinu same zvijezde. Dogoni također tvrde da je to bijela i najteža zvijezda, a zapanjujuće je to što i današnja moderna astronomija također govori o zvijezdi Sirius kao ”malom, bijelom i masivnom patuljku”.
Ana Kižlin
